Masti su drugi esencijalni makronutrijent (uz proteine) tj. onaj bez kojeg ljudsko tijelo ne može preživjeti.
Osim što nam daju energiju, bitne su za regulaciju raznih hormonalnih procesa u našem organizmu. Ovdje nam je interesantno spomenuti testosteron, hormon koji sudjeluje u izgradnji mišića, a bez adekvatnog unosa prehrambenih masti, testosteron se neće izlučivati.
Masti se dijele na nezasićene i zasićene (ili kako to često možete čuti – dobre i loše), no i jedne i druge imaju svoju funkciju u organizmu i bitno je unositi i jedne i druge (s naglaskom na nezasićene).
Masti su, po meni, neopravdano dobile ststus makronutrijenta kojeg valja izbjegavati i koji je odgovoran za debljanje. Naprotiv, mnoga istraživanja su dokazala da su šećeri i kalorijski suficit odgovorni za nakupljanje masnih naslaga, a ne prehrambene masti. Zadnjih godina se puno priča i o kolesterolu te namirnicama koje ga sadržavaju, pa bi ih tako, navodno, trebali izbjegavati. I to se pokazalo kao netočno- kolesterol proizvodi naša jetra i količina ukupnog kolesterola u našem tijelu zapravo ima vrlo malo veze s kolesterolom kojeg unosimo putem hrane. Zapravo, apsurdno, događa se da, ako premalo kolesterola unosimo putem hrane, naša jetra će ga više producirati, pa će kao rezultat biti povećanje ukupne količine kolesterola u organizmu!
Prema tome, nema razloga da bacate žumanjke kada radite omlet ili da povremeno ne pojedete npr. pileća jetrica, koja, osim što su bogata proteinima, su i prava mala riznica željeza i ostalih minerala koja su neophodna za zdravo funkcioniranje organizma. Naravno, kao i u svemu, ne treba pretjerivati.
Neki od najkvalitetnijih izvora masti su:
– Maslinovo, laneno, bučino i konopljino ulje
– Kokosovo ulje
– Avokado
– Orašasti plodovi
– Sjemenke kao što su lan, chia, bučine golice, suncokretove sjemenke…
Zdrava, tjelesno aktivna osoba trebala bi unositi oko 1g masti po svojoj tjelesnoj težini. Dakle, ako imate 70kg, dnevno trebate pojesti 70g masti. Zaključak: masti su bitne, nemojte ih se bojati! ️